Poremećaj uspostavljanja i održavanja odnosa
nedostatak prvog smiješka
osjećanje nelagode u majčinom zagrljaju
izbjegavanje kontakata i teškoće u održavanju pažnje
teško uspostavljanje kontakta očima
ne obraćanje pažnje na druge osobe
izbjegavanje zagrljaja, laganih dodira
neznanje iskazivanja svojih osjećaja
Poremećaj u komunikaciji
samo 50% osoba s autizmom razvije neki upotrebljiv govor
govor kasni ili potpuno izostaje
teško slijedi jednostavne upute
ne reagira na izgovaranje svog imena
ponavlja pitanje umjesto da odgovori
eholalija, ponavljanje rečenog
teškoće izražavanja potreba ne pokazuje (kažiprstom) što želi
nedostatak mašte i spontane igre
teškoće započinjanja i održavanja razgovora
inverzija zamjenica (npr. „ti“ „ja“)
Neobični obrasci ponašanja, interesa i aktivnosti
samostimulirajuća ponašanja (njihanje cijelog tijela naprijed-nazad, pokreti prstiju ispred očiju, primicanje prstiju ustima…)
strahovi ili pretjerani interes i zaokupljenost svakodnevnim predmetima, radnjama, događajima
opsesivno inzistiranje na održavanju reda – sve se dnevne aktivnosti i raspored stvari moraju zbivati prema ustaljenom redoslijedu
čudno i neobično držanje tijela, izraz lica i geste
smijanje ili plač bez vidljivog razloga
Primanje osjeta i informacija
Dijete može biti preslabo ili prejako osjetljivo na informacije koje prima kroz svoje osjete vida, sluha, dodira, okusa, mirisa i svjesnost o postojanju vlastita tijela i njegova položaja u prostoru, te osjet ravnoteže.
Obrada primljenih informacija
Dijete može imati teškoće u razumijevanju i organiziranju osjetnih informacija koje prima
Planiranje, izvršavanje odgovora
Dijete može imati teškoća u korištenju svoga tijela ili misli kao odgovor na informaciju koju je primio.
Dijagnoza
Dispanzer za školsku djecu“Dom zdravlja Tuzla” na osnovu M-CHAT obrazaca vrši rani skrining djece u riziku na poremećaj iz autističnog spektra, te u slučaju sumnje upućuju djecu na dalju evaluaciju u psihijatrijsku kliniku Tuzla.
Tretman
Tretman obuhvaća niz postupaka kojima se nastoje ukloniti nepoželjni oblici ponašanja (autoagresija, agresija, frustracijski ispadi),razviti komunikaciju u što većoj mjeri, poboljšati socijalne odnose te sveopće funkcioniranje. Optimalnim tretmanom pomažemo svakoj osobi sa autizmom na jedinstven način koji odgovara upravo njenim posebnim osobinama – drugim riječima iako imaju istu dijagnozu, svaka se osoba razlikuje od druge, čak i unutar iste dijagnostičke skupine, i zahtijeva program napravljen posebno za nju.
Od izuzetnog je značaja intenzivna i odgovarajuća rana intervencija koja daje određene rezultate kod većine djece s autizmom, i to daje nade da će dijete prevladati određene teškoće i napredovati u sveopćem funkcioniranju.
Zbog toga intervencija mora biti provedena čim i što je brže moguće nakon pobuđenih sumnji.
Školovanje djece s autizmom odvija se u posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama u kojima se ostvaruje odgojno-obrazovni i rehabilitacijski rad prema posebnim planovima i programima primjerenim potrebama i mogućnostima svakog pojedinog učenika. Manji broj djece ima razvijene sposobnosti za uključivanje u redovan sustav školovanja uz prilagođene programe i asistenciju educirane osobe. Da bi se dijete moglo uključiti u
redovan sustav i da bi takav način išao u korist učenika, trebalo bi da dijete ima u većoj mjeri razvijen funkcionalan govor, sposobnost konverzacije, potrebu za socijalnim kontaktima, razvijenu igru.
Tretmani su najuspješniji kada su rađeni prema određenim individualnim razlikama i potrebama svakog djeteta posebno.
Postoji mnogo terapijskih i edukacijskih postupaka koji se uspješno primjenjuju u tretmanu osoba s autizmom.
